Odnos vjere i znanosti


Odnos vjere i znanosti 

Čovjek je oduvijek postavljao pitanja o svijetu koji je oko sebe zapažao. Znanost je nastala iz ljudske znatiželje za otkrivenjem. Tako se npr. čovjek već davno počeo pitati jeli zemlja nepokretna i što se zapravo oko čega okreće? Zemlja oko Sunca ili Sunce oko Zemlje?  Svakomu je jasno da čovjek može postavljati smislena i besmislena pitanja. Besmislena su svakako pitanja kao: Jeli veće pet kilograma ili šest sekundi?  Bog zajedno sa stvaranjem svega ostalog stvara i vrijeme.  I pitanje: Tko je stvorio Boga? besmisleno je pitanje, jer ako je Bog zaista Bog, onda je vječan , a to znači da ne podliježe zakonu vremena: nema ni početka ni kraja. Matematika lako odgovara na pitanje koliki je zbroj kutova u trokutu, ali ne može «izmjeriti» nečiju sreću. Za razliku od znanosti, vjera na tom području ima što reći i može čovjeku ponuditi odgovor na pitanja koja su povezana s uzrokom postojanja, sa smislom života, patnjom i smrću. U životu čovjeka vrlo je važno i ono što se ne može mjeriti ni eksperimentalno provjeravati, kao što je divljenje,  slutnja, iščekivanje, povjerenje. Znanost se, naime u svojim tvrdnjama oslanja na ono što se može provjeriti, ali istovremeno traga i za onim što nije dokazano. Treba li čovjek upotrijebiti razum samo kad je riječ o prirodoznanstvenim dostignućima i naučavanju? Ovo i njemu slična pitanja upućuju na odnos vjere i razuma. O tome teologija raspravlja od svoga nastanka. Kršćani su uvjereni da se vjera i znanost ne isključuju: u svojim se polazištima razlikuju, ali se međusobno i potpomažu. Vjera proučava odnos stvorenog svijeta, čovjeka i Boga Stvoritelja.  Vjera i njeno razumijevanje nije nešto statično što bi čovjek imao u punini. Znanstveno je utvrđeno da je sav svijet koji nas okružuje podložan promjenama. Za znanost je važno da se ono što ona opisuje svojim jezikom, može provjeravati i ponavljati. Kršćanstvo uči da vjera iznutra prosvjetljuje čovjeka i njegov razum. Galileo Galilei je javno zastupao Kopernikov heliocentrični sustav. Sa znanstvene strane je to tada bilo neodrživo jer nije bilo dokazano da Zemlja ne miruje. Galileo je uviđao razliku između znanosti i vjere. I sam je bio vjernik. Smatrao je da  je Bog napisao dvije knjige. Bio je duboko uvjeren kako pri čitanju tih dviju knjiga ne bi trebalo biti nikakvih sukoba.

MIRELA BRIŠKI 1.E.

2 komentara (+add yours?)

  1. casna sestra
    svi. 28, 2008 @ 12:10:54

    juhu juhu juhu juhu ovo je najluđi tekst do sad

    Odgovori

  2. Petar
    ožu. 06, 2009 @ 21:45:09

    Ovo je jedan vrlo dobar tekst. Zasto? Kratko i jasno daje do znanja da znanost i vjera nisu u sukobu te progovara o znanosti kao takvoj ali i o vjeri kao takvoj.

    Jedna casna sestra ne bi napisala to sto si ti. Prema tome, uzmi si neki drugi nick i argumentiraj svoje stavove ako imas S CIM.

    Odgovori

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

Preoruke

Ovaj portal koristi i preporučuje Jutarnja Zvona web hosting

www.jutarnja-zvona.com

Ovaj portal koristi i preporučuje Jutarnja Zvona web hosting

%d bloggers like this: